Oznake izdavača i tiskara na novčanicama eura
Pri uvođenju zajedničke europske valute zamišljeno je da na novčanicama budu samo zajednička europska obilježja. Tako su, primjerice, posebne ekipe stručnjaka provjeravale da arhitektonska djela na licima novčanica, takva kakva su naslikana, ne postoje baš niti u jednoj zemlji, nego da budu umjetnička interpretacija određenog građevinskog razdoblja.
No, i novčanice eura na sebi nose oznake zemlje, točnije banke koje ju je izdala. Oznaka zemlje se krije u slovu kojim počinje serijski broj novčanica i (gotovo) svaka zemlja ima svoje slovo. Ipak, u Europskoj središnjoj banci su htjeli barem malo sakriti taj podatak, pa su i oznake učinili kompliciranima. Naime, sve europske zemlje koje su od početka preuzele euro, posložene su po abecednom redu (po lokalnom nazivu zemlje) i onda im se dodjeljuje po jedno slovo – počevši od posljednjeg slova abecede.
Tako je Belgija na prvom mjestu liste zemalja i ona je dobila slovo Z, dok je zadnja po abecedi, Velika Britanija dobila slovo J. Slovenija i ostale zemlje koje su kasnije uvele euro, dobile su slova od H na niže.
Također, kontrolni broj (checksum) odnosno zbroj svih znamenki uvijek mora biti isti za određenu zemlju.
Npr. za novčanicu na slici: 0 + 8 + 3 + 0 + 9 + 6 + 2 + 4 + 3 + 7 + 1 = 43
4 + 3 = 7 (kontrolni broj za Italiju).
Isti broj se dobije i kao ostatak pri dijeljenju serijskog broja sa 9.
Zato uzastopne novčanice nemaju uzastopne serijske brojeve, već se serijski brojevi povećavaju za 9.
Slovo | Zemlja | Kont. broj |
---|---|---|
Z | Belgija | 9 |
Y | Grčka | 1 |
X | Njemačka | 2 |
W* | Danska | 3 |
V | Španjolska | 4 |
U | Francuska | 5 |
T | Irska | 6 |
S | Italija | 7 |
R** | Luksemburg | 8 |
Q | ne koristi se | |
P | Nizozemska | 1 |
O | ne koristi se | |
N | Austrija | 3 |
M | Portugal | 4 |
L | Finska | 5 |
K* | Švedska | 6 |
J* | Velika Britanija | 7 |
I | ne koristi se | |
H | Slovenija | 9 |
G | Cipar | 1 |
F | Malta | 2 |
E | Slovačka | 3 |
D | Estonija | 4 |
C | ||
B | ||
A |
* Danska, Švedska i Velika Britanija ne koriste euro, ali imaju rezervirane oznake
** Luksemburg koristi, ali ne izdaje novčanice eura
Oznake tiskara
Također, treba imati u vidu da mjesto tiskanja novčanice nije uvijek u zemlji čija centralna banka novčanicu izdaje.
Na licu novčanice od 50 eura je iznad holograma mali kvadratić sa šifrom tiskare, a na nižim apoenima je ta šifra sakrivena u jednoj od zvijezda koje su posložene oko motiva novčanice.
Slovo označava tiskaru (vidi donju tablicu). Nakon slova slijedi kod koji otkriva na kojem točno položaju tiskarske ploče je ta novčanica nastala.
Prve tri brojke označavaju redni broj tiskarske ploče, a slovo i broj na kraju označavaju red i stupac na tiskarskoj ploči.
Slovo | Tiskara | Zemlja | Proizvodi novčanice za |
---|---|---|---|
A | Bank of England Printing Works | V. Britanija | ne izrađuju novčanice eura |
B | ne koristi se | ||
C | Tumba Bruk | Švedska | ne izrađuju novčanice eura |
D | Setec Oy | Finska | Finska |
E | F. C. Oberthur | Francuska | Cipar, Finska, Francuska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Slovačka, Slovenija |
F | Österreichische Banknoten und Sicherheitsdruck | Austrija | Austrija, Grčka, Irska, Italija, Nizozemska |
G | Koninklijke Joh. Enschedé | Nizozemska | Austrija, Cipar, Finska, Grčka, Malta, Nizozemska, Njemačka, Slovačka, Slovenija, Španjolska |
H | De La Rue | V. Britanija | Finska, Irska, Nizozemska, Portugal |
I | ne koristi se | ||
J | Banca d’Italia | Italija | Italija |
K | Central Bank of Ireland | Irska | Irska |
L | Banque de France | Francuska | Francuska |
M | Fábrica Nacional de Moneda y Timbre | Španjolska | Španjolska |
N | Bank of Greece | Grčka | Grčka |
O | ne koristi se | ||
P | Giesecke & Devrient | Njemačka | Finska, Francuska, Grčka, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska |
Q | ne koristi se | ||
R | Bundesdruckerei | Njemačka | Grčka, Nizozemska, Njemačka |
S | Danmarks Nationalbank | Danska | ne izrađuju novčanice eura |
T | National Bank of Belgium | Belgija | Belgija, Francuska, Španjolska |
U | Banco de Portugal | Portugal | Portugal |
Neke tiskare imaju rezervirane oznake, ali ne izrađuju novčanice eura.
Potpisi
Baš i ne spada u ovu temu, ali kad je riječ o razlikama na novčanicama, spomenimo još i potpise…
Prvi potpisnik (1) je Wim Duisenberg, Nizozemac, koji je bio prvi predsjednik Europske Centralne Banke (ECB), do 1 studenog 2003.
Drugi potpisnik (2) je Jean-Claude Trichet, Francuz, koji je bio predsjednik ECB do 1 studenog 2011.
Treći potpisnik (3) je Mario Draghi, Talijan, sadašnji predsjednik ECB.
Zanima me vrijednost pojedinih serijskih brojeva.
napr. 888 ili 8888 ili 88888 itd.
gdje to mogu vidjeti osim na ebay ili slično?