Promjene domaće valute u dvadesetom stoljeću

1941.

Njemačka je 6.4.1941. sa svojim saveznicima napala Kraljevinu Jugoslaviju koja je kapitulirala 18.4.1941. Nakon ulaska njemačke vojske u Zagreb, predstavnici ustaškog pokreta proglasili su 10.4.1941. osnivanje Nezavisne Države Hrvatske pod njemačkim i talijanskim utjecajem.
U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj je 8.7.1941. kao sredstvo plaćanja uvedena kuna, koja se dijelila na 100 banica. Zamjena dinara Kraljevine Jugoslavije za kunu obavljena je u omjeru 1:1 do 29.11.1941. Zakonskom odredbom o novcu Nezavisne Države Hrvatske, određeno je da vrijednost jedne kune odgovara vrijednosti od 17,921 mg zlata. Tečaj kune od 1941. do 1945. u odnosu na njemačku RM (Reichsmarku) bio je fiksan u omjeru 20 Kn za 1 RM (1 USD = 50 Kn). Vrijednost kune je u zemlji i na stranim burzama bila stabilna do pred kraj rata.
Za vrijeme prva četiri mjeseca postojanja NDH, na njenom području bile su u upotrebi i njemačke novčanice Reichskreditkassenschein tiskane isključivo za upotrebu u okupiranim zemljama, a koje nisu bile zakonsko sredstvo plaćanja na državnom teritoriju njemačkog III. Reicha. Vlada NDH je zabranila njihovu upotrebu od 23.8.1941.
Sitni kovani novac bivše Kraljevine Jugoslavije bio je zakonskim platežnim sredstvom do 31.12.1942.
Pošto je NDH opstojala najviše zahvaljujući vojnoj pomoći osovinskih sila, prestala je postojati nakon kapitulacije Njemačke u svibnju 1945.

1945.

Već 22.6.1941. u okolici Siska osnovan je prvi partizanski odred u Hrvatskoj i započela je antifašistička borba. Vodstvo partizanskog pokreta je 29.11.1943. na zasjedanju AVNOJ-a proglasilo obnovu Jugoslavije, a do 15.5.1945. Jugoslavenska armija je postupno preuzela kontrolu na cijelom jugoslavenskom teritoriju.
Kao sredstvo plaćanja na teritoriju Demokratske Federativne Jugoslavije, 15.1.1945. je uveden dinar, koji se dijelio na 100 para. Kune su se mijenjale za dinar do 9.7.1945. u omjeru 7 dinara za 1000 kuna u Hrvatskoj i BiH (do najviše 3500 dinara), a u Srijemu, koji je pripao Srbiji, 25 dinara za 1000 kuna (do najviše 5000 dinara).
U travnju 1945. jedan dinar je vrijedio 17,762 mg zlata, a jedan američki dolar je vrijedio 50,06 dinara (dolar je tada imao kupovnu moć 12 puta veću nego danas).
Dana 29.12.1945. ukinuta je monarhija i proglašena Federativna Narodna Republika Jugoslavija (godine 1963. preimenovana u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija).
Za područja pod upravom Jugoslavenske armije, a koja su još uvijek formalno pripadala Italiji, Gospodarska banka za Istru, Rijeku i Slovensko primorje je 1945. tiskala poseban okupacijski novac s vrijednošću izraženom u lirama, s omjerom 10 „B” lira (jugolira) za jedan jugoslavenski dinar.

1966.

Dana 1.1.1966. dinar SFRJ denominiran je za 2 decimalna mjesta. Tako se novac mijenjao u omjeru 1 novi dinar za 100 starih dinara. Na dan promjene, 100 njemačkih maraka vrijedilo je 312,50 novih dinara.
Sljedeće 24 godine, sve do 1990., u svakodnevnom govoru i dalje su se novčane svote uglavnom izražavale u „starim dinarima”. Tako je, krajem osamdesetih, „milijun” praktički postao osnovna novčana jedinica (1 „milijun” = 10.000 novih dinara).

1990.

Dana 1.1.1990. dinar SFRJ denominiran je za 4 decimalna mjesta. Tako se novac mijenjao u omjeru 1 konvertibilni dinar (YUN) za 10.000 novih dinara (YUD). Na dan promjene određen je fiksni tečaj konvertibilnog dinara u odnosu na njemačku marku u omjeru 7 dinara za 1 marku. Njemačka marka je tada, a i kasnijih ratnih godina, na jugoslavenskom području bila dominirajući novac koji je visoko kotirao i svuda bio rado prihvaćen.