Promjene domaće valute u dvadesetom stoljeću
1941.
Njemačka je 6.4.1941. sa svojim saveznicima napala
Kraljevinu Jugoslaviju koja je kapitulirala 18.4.1941. Nakon ulaska njemačke
vojske u Zagreb, predstavnici ustaškog pokreta proglasili su 10.4.1941. osnivanje
Nezavisne Države Hrvatske pod njemačkim i talijanskim utjecajem.
U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj je 8.7.1941. kao sredstvo plaćanja uvedena kuna,
koja se dijelila na 100 banica. Zamjena dinara Kraljevine Jugoslavije za kunu
obavljena je u omjeru 1:1 do 29.11.1941. Zakonskom odredbom o novcu Nezavisne
Države Hrvatske, određeno je da vrijednost jedne kune odgovara vrijednosti od
17,921 mg zlata. Tečaj kune od 1941. do 1945. u odnosu na njemačku RM (Reichsmarku)
bio je fiksan u omjeru 20 Kn za 1 RM (1 USD = 50 Kn). Vrijednost kune je u zemlji
i na stranim burzama bila stabilna do pred kraj rata.
Za vrijeme prva četiri mjeseca postojanja NDH, na njenom području bile su u
upotrebi i njemačke novčanice Reichskreditkassenschein tiskane isključivo za
upotrebu u okupiranim zemljama, a koje nisu bile zakonsko sredstvo plaćanja
na državnom teritoriju njemačkog III. Reicha. Vlada NDH je zabranila njihovu
upotrebu od 23.8.1941.
Sitni kovani novac bivše Kraljevine Jugoslavije bio je zakonskim platežnim sredstvom
do 31.12.1942.
Pošto je NDH opstojala najviše zahvaljujući vojnoj pomoći osovinskih sila, prestala
je postojati nakon kapitulacije Njemačke u svibnju 1945.
1945.
Već 22.6.1941. u okolici Siska osnovan je prvi partizanski
odred u Hrvatskoj i započela je antifašistička borba. Vodstvo partizanskog pokreta
je 29.11.1943. na zasjedanju AVNOJ-a
proglasilo obnovu Jugoslavije, a do 15.5.1945. Jugoslavenska armija je postupno preuzela
kontrolu na cijelom jugoslavenskom teritoriju.
Kao sredstvo plaćanja na teritoriju Demokratske Federativne Jugoslavije, 15.1.1945.
je uveden dinar, koji se dijelio na 100 para. Kune su se mijenjale za dinar
do 9.7.1945. u omjeru 7 dinara za 1000 kuna u Hrvatskoj i BiH (do najviše 3500
dinara), a u Srijemu, koji je pripao Srbiji, 25 dinara za 1000 kuna (do najviše
5000 dinara).
U travnju 1945. jedan dinar je vrijedio 17,762 mg zlata, a jedan američki dolar
je vrijedio 50,06 dinara (dolar je tada imao kupovnu moć 12 puta veću nego danas).
Dana 29.12.1945. ukinuta je monarhija i proglašena Federativna Narodna Republika
Jugoslavija (godine 1963. preimenovana u Socijalistička Federativna Republika
Jugoslavija).
Za područja pod upravom Jugoslavenske armije, a koja su još uvijek formalno
pripadala Italiji, Gospodarska banka za Istru, Rijeku i Slovensko primorje je
1945. tiskala poseban okupacijski novac s vrijednošću izraženom u lirama, s
omjerom 10 „B” lira (jugolira) za jedan jugoslavenski dinar.
1966.
Dana 1.1.1966. dinar SFRJ
denominiran je za 2 decimalna
mjesta. Tako se novac mijenjao u omjeru 1 novi dinar za 100 starih dinara. Na
dan promjene, 100 njemačkih maraka vrijedilo je 312,50 novih dinara.
Sljedeće 24 godine, sve do 1990., u svakodnevnom govoru i dalje su se novčane
svote uglavnom izražavale u „starim dinarima”. Tako je, krajem osamdesetih,
„milijun” praktički postao osnovna novčana jedinica (1 „milijun” = 10.000 novih
dinara).
1990.
Dana 1.1.1990. dinar SFRJ denominiran je za 4 decimalna
mjesta. Tako se novac mijenjao u omjeru 1 konvertibilni dinar (YUN) za 10.000
novih dinara (YUD). Na dan promjene određen je fiksni tečaj konvertibilnog dinara
u odnosu na njemačku marku u omjeru 7 dinara za 1 marku. Njemačka marka je tada,
a i kasnijih ratnih godina, na jugoslavenskom području bila dominirajući novac
koji je visoko kotirao i svuda bio rado prihvaćen.
- << Prethodno
- 1892-1939
- 1941-1990
- 1991-1997
- Sljedeće >>