Promjene domaće valute u dvadesetom stoljeću

1991.

U drugoj polovici osamdesetih, u Srbiji se javio snažan velikosrpski pokret s ciljem uvođenja potpune srpske dominacije u Jugoslaviji. Ukinute su autonomije Kosova i Vojvodine, Crna gora je u potpunosti podređena Srbiji, te je provođena destabilizacija ostalih jugoslavenskih republika. Kao odgovor na velikosrpske težnje, ostale jugoslavenske republike su pokušavale sačuvati ravnopravan status u okviru Jugoslavije. Tako nastali međunacionalni sukobi naposljetku su 1991. doveli do raspada Jugoslavije i osamostaljivanja Republike Hrvatske.
Novčanice hrvatskog dinara, privremene hrvatske valute, puštene su u optjecaj 23.12.1991. Jugoslavenski dinar se mijenjao za hrvatski dinar u omjeru 1:1, a 1.1.1992. godine 1 njemačka marka vrijedila je 55 hrvatskih dinara. Odlučeno je da se buduća hrvatska valuta zove hrvatska kruna, s podjelom na 100 banica.

1992.

Godine 1991. dio Srba u Hrvatskoj je započeo oružanu pobunu protiv nove hrvatske vlasti te uz pomoć Jugoslavenske narodne armije pokušao odvojiti dijelove Republike Hrvatske i priključiti ih „velikoj Srbiji”.
Zahvaljujući velikoj početnoj nadmoći u vojnoj tehnici i kasnije zaštiti međunarodnih mirovnih snaga, uspjeli su privremeno držati pod okupacijom velike dijelove Republike Hrvatske.
Hrvatski dinar na tim područjima nije bio u optjecaju, već su u prvoj polovici 1992. na tom području kolale „novčanice za izvanredne potrebe zemlje” u izdanju Narodne banke Jugoslavije.
Dana 20.7.1992. na područjima Republike Hrvatske pod okupacijom Jugoslavenske armije i lokalnih pobunjenih Srba, uveden je kao sredstvo plaćanja „krajinski dinar”. Dinar bivše SFRJ se mijenjao za krajinski dinar u omjeru 1 krajinski za 10 jugoslavenskih dinara.
Tijekom 1992. održan je natječaj za dizajn novčanica buduće hrvatske valute - hrvatske krune.

1993.

Većinom glasova, Hrvatski sabor je 29.7.1993. odlučio da se nova hrvatska valuta zove kuna, s podjelom na sto lipa, a održan je i natječaj za dizajn kovanog novca kuna i lipa.
Dana 1.10.1993. krajinski dinar je denominiran u omjeru 1:1.000.000.

1994.

Krajinski dinar je 1.1.1994. denominiran u omjeru 1:1.000.000.000.
Dana 1.3.1994. dinar Savezne republike Jugoslavije je postao jedino službeno sredstvo plaćanja u Republici Srpskoj Krajini čime je Republika Srpska Krajina uključena u monetarni sustav Savezne Republike Jugoslavije, te je obustavljeno tiskanje krajinskog dinara.
Dana 30.5.1994. godine, kao novčana jedinica Republike Hrvatske, uvedena je kuna s podjelom na 100 lipa. Hrvatski dinar se mijenjao za kunu u omjeru 1 kuna za 1000 HRD, a na dan zamjene 1 njemačka marka je vrijedila 3,72 kune.

1995.

Okupirana područja Republike Hrvatske su postupno oslobađana vojno-redarstvenim akcijama hrvatske vojske i policije. Najveći dio okupiranih hrvatskih područja vraćen je u ustavno-pravni ustroj Republike Hrvatske u kolovozu 1995. te je i na tom području kao službeno sredstvo plaćanja uvedena hrvatska valuta - kuna.

1997.

Potpuni sustav državne uprave nad posljednjim okupiranim područjima (Hrvatsko Podunavlje) Republika Hrvatska je uspostavila mirnom reintegracijom 8.12.1997. U Hrvatskom Podunavlju kuna je 19.5.1997. uvedena kao službeno sredstvo plaćanja čime je i taj dio hrvatskog državnog teritorija integriran u monetarni sustav Republike Hrvatske.