Kuna i lipa - izrada

Većinom glasova, Hrvatski sabor je 29. srpnja 1993. odlučio da se nova hrvatska valuta zove kuna, i da se dijeli na sto lipa. Iako su ispitivanja pokazivala da većina hrvatskih građana želi da se nova hrvatska valuta zove kuna, nastala je prava novinska hajka protiv kune. Ilustracije radi, evo nekoliko novinskih naslova iz tog vremena: „U Hrvatsku se vraća fašistički novac”, „Kuna protiv mira”, „Kuna nije razumna odluka”, „Slavna naša NDH”, „Odgovornost za prošlost”, „Kuna: moneta za derikože”, „Čim se uvede kuna, zvijezde će uzvratiti epidemijama i porastom kriminala”.
Tako primjerice, nakon uvođenja kune, tjednik Feral Tribune nije želio na naslovnici pisati cijenu u „fašističkoj valuti”, već je cijena pisala u lipama.

Stav „antifašista” o kuni najbolje izražava izjava voditelja Suradnog centra Hrvatskog helsinškog odbora dr. Zdravka Bazdana iz 2004. (deset godina nakon uvođenja kune!): "Svaki put kada dodirnem kunu osjećam se kao da uživo srećem sve ideologe i koljače NDH, na čelu s Francetićem, Budakom i Pavelićem."

Tijekom 1993. održan je natječaj za dizajn kovanog novca kuna i lipa. Natječaj je raspisan 25. ožujka 1993., a rok za podnošenje rješenja bio je već 5. travnja 1993. Na natječaj je pozvano sedam potencijalnih autora (Kosta Angeli-Radovani, Kažimir Hraste, Želimir Janeš, Kuzma Kovačić, Velibor Mačakutin, Damir Mataušić i Stipe Sikirica) i izabrano je rješenje Kuzme Kovačića prema kojem su i izrađene kovanice kakve danas poznajemo, a ovdje dajem prikaz, uz pobjedničko, i drugoplasiranog rješenja koje je dao Stipe Sikirica.

Dana 14. siječnja 1994. svečano je otvoren Hrvatski novčarski zavod d.o.o. u Zagrebu te je započela izrada kovanog novca kuna i lipa. Kovničke matrice su za prvo izdanje 1993. izrađene u njemačkoj državnoj kovnici u Stuttgartu, a potom u britanskom Royal Mintu.

Za to vrijeme, novčanice kuna su tiskane u njemačkoj tvrtki Giesecke & Devrient koja je u to vrijeme tiskala i njemačke marke. U istoj tiskari su svojedobno tiskane i novčanice NDH kuna.