Kuna i lipa - polemike

Čim su se u tisku pojavile slike budućih novčanica i kovanog novca, počeli su i mnogobrojni prigovori.

Iako su povijesne ličnosti na licima novčanica i gradovi na naličjima izabrani neovisno jedni od drugih, Čakovčani su se bunili zbog toga što uz Zrinskoga nije prikazan Čakovec, a Novljani su smatrali da bi uz Mažuranića bolje pristajao Novi Vinodolski. A ni Zadrani nisu bilo zadovoljni što se ni na jednoj novčanici nije našlo mjesta za Zadar.

Na novčanici od 5 kuna varaždinski Stari grad je prikazan kao zrcalna slika stvarne građevine! To je objašnjeno kao „umjetnička sloboda” (sic!).
Također, bilo je i opravdanih prigovora što na novčanicama nema ni jednog ženskog lika.

Njemačka Bundes banka je od samog početka protestirala zbog sličnosti novčanica od 10 kuna i 10 njemačkih maraka. Zbog čestih zabuna, već sljedeće godine tiskano je drugo izdanje novčanice od 10 kuna sa promijenjenim osnovnim bojama.

Prigovora je bilo i na rješenja kovanog novca.
Teško razlikovanje novčića od 2 i 20 lipa (slična veličina i izgled), čudan prikaz kune s repom savijenim na nemoguć način, pitanje je li pravilno „mrki medvjed” ili „smeđi medvjed” i slično.

Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, uvedena je kuna s podjelom na 100 lipa, te je hrvatski dinar zamijenjen kunom u odnosu 1 kuna = 1000 HRD. Zbog kašnjenja u tisku, novčanica od 200 kuna se tek kasnije našla u optjecaju. Na dan zamjene, tečajna vrijednost jedne njemačke marke bila je 3716 HRD, odnosno 3,72 kune. Za oznaku valute izabrana je kratica K., a 23. rujna 1994. kratica K. je promijenjena u kn.

Narodna banka Hrvatske je obavljala zamjenu novčanica HRD u redovnom roku od 30. svibnja do 31. prosinca 1994., te u naknadnom roku do 30. lipnja 1995.