Dinar Republike Srpske Krajine

Srpska Krajina Poslije demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj, a pod utjecajem protuhrvatske promidžbe, dio Srba u Hrvatskoj je pod vodstvom Srpske demokratske stranke (s predsjednikom Jovanom Raškovićem) već u ljeto 1990. započeo otvorenu pobunu protiv nove hrvatske vlasti.
Dana 25.7.1990. proglašena je Deklaracija o suverenosti i samostalnosti Srba u Hrvatskoj i Odluka o formiranju Srpskog nacionalnog vijeća, 17.8.1990. započelo je blokiranje prometnica (tzv. „balvan revolucija”), osnovane su naoružane „seoske straže” koje su napadale ophodnje hrvatske policije. Dana 30.9.1990. „Srpsko nacionalno vijeće” proglasilo je „autonomiju srpskog naroda na osnovu etničkih i povijesnih granica u kojim živi unutar granica Republike Hrvatske kao federalne jedinice Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije”, a 19.12.1990. proglašena je „Srpska autonomna oblast Krajina”, s glavnim gradom Kninom, na čijem području nisu priznavali vlast Republike Hrvatske.

Godine 1991. srpski pobunjenici su uz pomoć Jugoslavenske narodne armije pokušali odvojiti dijelove Republike Hrvatske i priključiti ih „velikoj Srbiji”, te su 28.2.1991. usvojili „Rezoluciju o razdruživanju Republike Hrvatske i SAO Krajine” čime su SAO Krajinu proglasili novom federalnom jedinicom SFRJ. Početkom 1991. osnovane su još i SAO Zapadna Slavonija i SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. Nakon što je 8.10.1991. Sabor Republike Hrvatske donio Odluku o raskidu državne veze s Jugoslavijom i proglasio državnu samostalnost Hrvatske, sve SAO u Hrvatskoj su se ujedinile i 19.12.1991. „Ustavotvorna skupština SAO Krajine” proglasila je posebnu državu pod nazivom Republika Srpska Krajina.

Zahvaljujući međunarodnoj blokadi pokušaja Hrvatske da se naoruža i slomi srbijansku agresiju, srpski pobunjenicu su uz zaštitu mirovnih snaga Ujedinjenih naroda uspjeli držati pod okupacijom tzv. Republiku Srpsku Krajinu sve do kolovoza 1995.

Tijekom okupacije, pobunjenici su na području pod svojom kontrolom koristili posebni „krajinski dinar” u skladu s Zakonom o Narodnoj banci Republike Srpske Krajine objavljenim u Službenom glasniku RSK, broj 16 od 18.5.1992. i odlukama o izdavanju i osnovnim obilježjima novčanica. Treba imati u vidu da je NB RSK bila samo svojevrsna podružnica NBJ, a ni u kojem pogledu samostalna monetarna institucija.
Stvarni izdavač krajinskog dinara je bila Narodna banka Jugoslavije iz Beograda.
Premijer RSK Zdravko Zečević obratio se 12.5.1992. vladama Srbije i Crne Gore, kao i guverneru NBJ tražeći da RSK ostane dio jedinstvenog monetarnog sustava sa Saveznom Republikom Jugoslavijom. Tom zahtjevu nije udovoljeno kako bi se spriječilo da pritisak novčane mase iz dijelova Hrvatske i BiH pod kontrolom srpskih snaga dodatno obezvrijedi ionako slab jugoslavenski dinar.
Paralelno sa dinarom RSK, na područjima pod kontrolom srpskih snaga su cirkulirale i novčanice Narodne banke Republike Srpske, kao i dinara SRJ u odnosu 1:1. Numizmatički komplet

Iako novci tzv. Republike Srpske Krajine nikad nisu priznati od strane hrvatskih vlasti, ipak su dio povijesnih zbivanja na teritoriju Republike Hrvatske, te pripadaju hrvatskoj numizmatici. Neuvrštavanje „krajinskog dinara” u hrvatsku numizmatiku značilo bi ne samo ignoriranje života okupiranih područja tijekom okupacije, nego i negiranje pripadnosti teritorija na kojem je kolao „krajinski dinar” (a to je četvrtina ukupnog teritorija Republike Hrvatske) hrvatskoj državi.

Posebna izdanja novčanica „krajinskog” dinara bile su novčanice s oznakom SPECIMEN, novčanice sa serijskim brojem AA0000000 iz numizmatičkih kompleta, novčanice bez serijskog broja, te zamjenske novčanice s prefiksom „ZA” u serijskom broju (do novčanice od 10.000.000 iz 1993.), odnosno s prefiksom „Z” u serijskom broju (od novčanice od 20.000.000 iz 1993. na dalje).

Na slici je omot numizmatičkog kompleta krajinskih dinara s novčanicama serijskih brojeva AA0000000.